samedi 27 juillet 2024
pulaar
    AccueilBlogMIIN MI FIYII BAA ƊO COKKA E LES NGAL ƊOO LEƊKAL

    MIIN MI FIYII BAA ƊO COKKA E LES NGAL ƊOO LEƊKAL

     

    Enen fof ko e awan’de e aawan’de e aynude ɗemngal ngal ngonɗen.
    Ko ɓuri heewde e aduna o ko roni – ronaa, ina wayi no hannde fulɓe fof e aduna he ngoni ko e waɗan’de ɗemngal ngal & leňol ngol kampaaň.
    Tee en njiyii leňon pamaron nani ngoni mawɓe e dow leňol men jeyangol e leyɗe 20 e ko fawi.

    Jooni noon hoko waɗi ɗum e hono mbaɗeten haa ɗuum iwa ?
    Ina jeyaa e ko waɗi ɗum ko enen calinoo renndude e jeydude ( jiidude ) en njaggaano pullo ko ɗemngal, njaggunoɗen tan pullo ko mbaydi e golle ayno ɗoon ɗo eɗen kaalira ɗemngal gootal ( pulal )

    Ɗoo e leydi senegaal jolfuɓe ngoni e laynirde ɗemngal mum’en jolfo woodaani, faamde ɓe ko ɗemngal ngal woni leňol ngol wonaa neɗɗo o woni leňol.
    Hiirnaange afrik fof ngara dakaar na kaala jolfe na njibina wontoo jolfuɓe ,ina naŋtii e konngol jolfo woodaani.

    E oon sahaa fulɓe na keddii e hannde noon fulɓe ndenndi kono kadi aduna hannde o ko aduna waaňo tee baaňo heewataa dille , ɗemngal kadi ɓamtoo ko e dille e dillireede.
    Jooni noon hono ɓamtooɓe ɗemngal mbaɗata – mbaɗdata e aduna o?

    Ina jeyaa no waɗetee huutoraade ɗemngal mum e mbaydi kuuɓal aduna o fof :
    Kala mo ina dilla e ɗemngal ngal waasa tonngaade e ko fulɓe tan haalanta , dilliroowo ɗemngal ngal o o wona jaayno walla jirwinoowo o annda ko ɗemngal ngal o haalanta wonaa pullo o tan o haalanta haala ka , so tawii ko yeewtere waasa haaɗde e nafoore fulɓe tan, haala ka ňeɗa nafoore yimɓe fof kala nanoowo ɗemngal ngal yiytoo heen hoyre mum, so tawii ko yimnude naalankooɓe waasa haaɗeede tan e naalankooɓe fulɓe.

    So tawii ko fijnude naalanke haa teeŋti e guure ( gure ) laamorɗe ɗe e guure mawɗe ɗe , noddaandu ndu waasa heertineede e fulɓe tan, noddaandu fof-fofru noddiree mbele kiirɗe pinen men na mbaɗta fusde wuro hono no wiyretee ni.
    Heen sahaa kadi pijnen nii hay naalanke mo jeyaaka e men , pijnen ɗum e innde nde riiwtaani – heertinaani hay gooto.
    Tawa ɗum ɗoo fof ko e ɗemngal pulaar laaɓngal hirjinirtee heblirtee e dow haala ka alaa paltoor, ngati ɗemngal pulaar paho mum alaa e leyɗe men ɗe hay so muumo mum na woodi ne.
    Mbaɗen ƳoƳe e pewje haa hoɗdiiɓe pulaar ndoŋka ɗuŋgaade e nooynaade ɗum, paamen ɗemɗe ɗe won heen ɗe hay gooto waawaa ɗuŋgaade e nooynaade mum en.

    Naalankooɓe fulɓe kadi ngona yimanooɓe yimɓe mbaasa won’de yimooɓe yimɓe, ko ɓe njimata ko wona ɓataake doondaniiɗo kala neɗɗo nafoore, kala ɗemngal ngal jimi maɓɓe piraa e mum ɓeen yimɓe njarlibee e ɗemngal pulaar e ngonka leňol mum.

    Mbaasen waawnude neɗɗo e yo haal pulaar, kono kaaliren pulaar ko ina addana goɗɗo yiɗde nan’de ɗemngal pulaar.
    Hay pullo so a tawii ina lohoo mbaasa wiyde ɗum aan kam ko haɗ ma haalde ɗemngal ma, kono mbaɗaa fewjere ma haa kaaldaa e makko pulaar e geɗe goɗɗe ko wonaa haal ɗemngal ma.
    Ngati en ndewiino waawnere haal pulaar – haal pulaar haa ɗuum wontii innde men kono noon ….!

    Kala mo ina haala haa teeŋti ko renndaa – renndini fof en haala ɗemngal ngal e mbaydi kuuɓtidinndi – kuuftidinndi , waasa wuurde e haalde ngoƳa mum tan : leňol ngol ɗemngal ngal…
    Ndeen hay laamiiɓe leyɗe ɗe maa tawtu en e haalde ɗemngal ngal, tawde ko ɗemngal kaalirteengal ngoƳa leydi fof ngoƳa aduna fof, ina haalana kadi yimɓe fof , ɗemngal so joomo mum’en mbaɗii ɗum noon tan haalete – haaliree.
    Ɗemngal ko maa reentoo woto wayde no baɗɗo aduna mum keeriiɗo ni e nder woɗɓe ko hocci fof wiya ko miin jeyi jeynoroo ɗemngal tawa jeynoraaki baɗal!!

    Njuurnito-ɗen yoga e no kaalirten e nder renndo aduna o, e poowal ngal yimɓe fof ndenndi poti e mum , ko wayi no wiyde : miin ko mi leňol kaariyol ɓiɗɗo leňol kaariyol, tee ko ngon mi ɗuum ko ina weli mi.
    Eey ko goonga kay, kono mbele ɗuum ina jari haalde e opiňo enteernasiyonaal saka noon ɗoon ɗo ngontu-ɗaa neɗɗo leydi fof, pawɗaa koyngal ma e nokku ngu leydi fof jeydi.
    Waɗde ko neɗɗo woni ko ina waawi wuurnude e mawnin’de ɗum tawa fiytaaki heen becce.
    Ɗemngal ne ko noon tan , kala ko wonetee e leydi e ko sokletee ko ɗuum ɗemngal wonata, garɗo fof tawa ɗum heen ɓiɗɓe ɗemngal mbaasa won’de tawtoyooɓe
    Mbaɗten hakkille e yeru moƳƳo :
    Ko wayi no yoga jeewte e yoga roɓindo jaayɗe : onon mbanndiraaɓe Ƴeewooɓe – hedotooɓe on calminaama.
    Ngoon salminaango accaani – riiwtaani hay gooto, e jeewte loowɗe nafoore kala nanoowo ɗemngal pulaar, ko aldaa e ruttin’de yeewtere nde e heertin’de ɗum e fulɓe tan.
    Ko yahde gerngal jaayɗe coňaandi renndo tan haala ɗum e ɗemngal pulal e no soňiranoo ni , haa waɗta hay mo nanaani ɗemngal ngal no feewi ina waawi ni faamde ko ɗemngal kaalataa ko.
    Ɗuum na addana ɗemngal teddineede e nder ɗemɗe, tawde kay ɗemngal ngal ina nanee na haala ngoƳa dowrowa ndenndaaka leydi fof walla aduna fof.
    Ɗemngal ngal daroo e ɓittondirde e ɗemɗe aduna ɗe e adondirde e mum’en e denndaangal jol-jole e denndaangal ňalle , haa wonta ko nanɗaa e ɗemngal goɗngal fof tawa a naniino ɗum e ɗemngal pulaar ngal.
    Tijjaani aan addannoo ɗum wiyde banndiraaɓe wiyooɓe : mbiimi , wiimi , wiimaami, ndeen o wonnoo ko e renndin’de fulɓe e konngol gootol e guurtol gootol hono no hannde ni , ndeen tawnoo nokkere fof won ko fooɗtatnoo – won ko riiwtatnoo, kanko tijjaani aan yo jurmo yurmo mo yaafoo mo, ko ɗeen pooɗte e ɗeen diiwte o wonnoo e yaltin’de hakkille leňol ngol mbele leňol ngol fof na jogodoo daande wootere no hannde ni.

    Binndo biɗto

    Related articles

    LAISSER UN COMMENTAIRE

    S'il vous plaît entrez votre commentaire!
    S'il vous plaît entrez votre nom ici

    Rester connecté

    0FansJ'aime
    0SuiveursSuivre
    3,912SuiveursSuivre
    0AbonnésS'abonner

    Télcharger l'application Radio Dingiral Fulbe

    spot_img

    Derniers articles