WEEYO

Lillungal Fedannde Malaaɗo.

 

Enen fo nguurɗen ko e ɗaŋre wootere, Ngaawe nde wiyetee, jeyaande e seto-naange, seto ngoo ne jeyaa ko e lillungal koode keewɗe, ngaal lillungal woni lefol cooynoteɗen jamma ina jalba walla ina ranwi, ina soortii asamaan ummaade worgo faade rewo, ngool lefol walla lappol ina yiyee haa laaɓta nde bojel aynoyi, e ngol jogii inɗe keewɗe, won wiyooɓe ngol Laawol jolof.
Ngool lappol ko koode ɓole (walla naangeeji ɓoli), denndaangal ko cooynotoɗen e koode, ko e lillungal he jeyaa, ɗe ɓadi tan ɗe laaɓti, goɗɗuɗe ɗe ne ko naanagal majje heddi fiy lappol, ngol cooynotoɗen e ndoogu ngol.
Wadde enen njayaɗen ko e dental koode moolanangal ina wiyee Lillungal Fedannde Malaaɗo, ngal way ko no mbeɗu ni, ngal waɗi calti no koyɗe yaradel ni, ko e gootol e calti he seto-naange lommbi.

Njaajeendi mbeɗu lillungal ngal ina abboo e 100 000 hitaande lewndu, tekkeendi ndi ko hakkunde 1000 e 3000 hitaande lewndu, Lillungal Fedannde Malaaɗo ko milyaaruuji 200 haa 400 hoodere ndenti e maggal, koode ɗe fo e heewde, hoodere ɓurnde men ɓadaade so naange ɓenni ko Proksima Santoori (Proxima Centauri), ndeen woni ko duuɓi 4.22 lewndu.

To wuddu lillungal to, koode ɓuri sukkude e ɗiiñondirde, yoga e ɗeen koode ko nayeeje, njaajeendi wuddu ndu ina abbo e 20 000 hitaande lewndu, ko ndeen nokkuure woni wuddu yiriinde lillungal ngal, ina gasa tawa e nde moofti moɗal moolanangal, sabu koode gonɗe e ndeen nokkuure ina kawji no ndogirta, mooɓre moɗal ngal ina sowoo laabi milyoŋaaji 4,5 mooɓre naange ! So en njaltii wuudu ndu, ma en taw lillungal ngal ina waɗi calti nayi, waɗi ɗiin calti laaɓtude ko waɗde cukkiri koode, gaasuuji e punndi weeyo,

ko heen kadi yoga e koode pettata, seto men ngo jeyaa ko e caltol Yooli  » Orion » , 28 000 hitaande lewndu ina heedi men e hakkunde wuddu lillingal ndu.
Caltol ngol ina wanngoo haa arta ɗo wonnoo e duuɓi 250 miliyoŋ, ɗuum firti ko seto men tagaa faade jooni, ngo heɓi wanngaade wuddu lillungal ndu tan ko laab 21.
Kelmeendi:
Lillungal Fedannde Malaaɗo: Galaxie de la Voie Lactée
Ɗaŋre: Planète
Ngaawe: Terre
Hitaande lewndu: Année-lumière
Mooɓre: Masse

Space X fedde toppitiinde ɗanle to weeyo.

   Fedde Space X ko ameriknaare gollotoonde e nawde laaɗe to weeyo boowal leydi, ñalnde 15 ndu lewru ɓe mbaɗii taaɓannde mawnde to bannge huutoraade dampooje dimndooje faade to weeyo, ko yawti, kala dampowal kuutorangal ngam nawde huunde walla neɗɗo to weeyo, ngaal kam heewi ko haljiteede e joñeede sabu ngal waawa huutoreede laawol goɗngol, ɗuum ina wayi no wontii daartol ɗo Space X,
Ñalnde 15 bowte 2017, Space X roondaniima wonɓe to Lulnde Hakkunde Leyɗeele to Weeyo (ISS), njooɓaari maɓɓe, ko ɓe poti ñaamde e yarde dumunna, ndiin njooɓaari waɗaa ko e faandu ina wiyee Dragon, nawi ndi ko dampooje meeɗnooɗe nawde goɗɗum to weeyo, ɗuum ina yeñcina jawdi mbaɗateendi heen ndi no feewi, weeɓtina yahde to weeyo.
Space X heewi gollirde ko huutorinoo, ko e nawde beeyweeye to weeyo, nde wonnoo beeyweeyngal hay so ina tiiɗi to ngalu ne, waasde ngal ɓuri waasde njooɓaari keborndi nawananeede yimɓe to lulnde to, ɗuum noon rimndude ndiin njooɓaari e dampowal meeɗnongal huutoreede ina waɗi kulhuli mawɗi, kono tan yuɓɓi no haanirta ni, kadi yimɓe ɓeydiima jogaade hoolaare e karallaagal ndeen fedde nde Elon Musk woni mawɗo mayre.
Ko ɓe ɓamti e dampowal he ina heewi, gila e hoggo ngo haa e looɗe kuɓɓam, yanti heen cereeli e geɗe goɗɗe meeɗnooɗe yahde to weeyo, woni ko ɓe kaljiti walla ala-e-sago ittee ko tenngaade nguleeki, korwe yiite et geɗe goɗɗe memnooɗe ndiyam geeci nde artaa e dow ɗaŋre nde.

Ngal daawal e ɓamtude geɗe kuutoranooɗe ko battamlamiiwal sabu maa weeɓno yahde to weeyo boowal ngaawe, teeŋti noon wonan’de sooynotooɓe feran’de Yumma-njanaare walla Mbaañ.
Ñalnde 17 nde, faandu rimndundu njooɓaari wonɓe to weeyo ndu dañii seŋaade e lulnde he no haanirta ni, ko ngool lappol woni 13 wol ngol Space X nawanta ɓe njooɓaari, faandu Dragon nawii fotde 2.1 ton ko ñaamatee e gollirɗe gannde goɗɗe.
Maa faandu ndu seŋo toon haa 13 Siilo (janvier), ko woni e mayru ko rimtee haa laaɓa, oon tuma ndu rimndee geɗe kaljitaaɗe e gollirɗe gannde, ndu yowtoo ngam artude e dow ndiyam maayo fiiltiingo Pasifik sera Meksik.
Ko faandu Dragon tan woni laana mbaawka yahde to weeyo arta e dow leydi tawa alaa ko boni e mum.

Baage! nanɗe men e gite men to weeyo.

Keneeli naange e ciiñsiiñƴe magge jawsuɗe, kaaƴe kayhaytooje e weeyo tawa ndogata ko e njaaweeki kulɓiniiki, ɗuum fo haɗaani aadee neldude baage diwooje e deegooje to ɗaŋe goɗɗuɗe,
E dow Yumma-njenaare, yaama kadi e dow wooturu e lebbi Rojju baage nani njiyloo anndin’de men ko woni e dow ɗee ɗaŋe, mbela meeɗiino wuureede walla boom so tawii won ko wuuri e majje jooni.

Gila neɗɗo yiyti neldude baage to weeyo hedde kitaale 1950, o neldii toon ko ina abboo e 200 baagal. ɗeen baage ngoni gite e noppi annduɓe weeyo e nder lugiiɗeeki maggo, eɗe njaha to ɓuri woɗɗude e seto-naange e ɓaawo mum ngam natde, ɓetde, ɓamde keele e dow lewru, laaciije e kaaƴe goɗɗe, ɗum fo ngam faamde mbayde ɗeen kuule e ngonka majje e nder  ngoo weeyo luuggiɗngo.
Ko adii fo ɗeen baage ina poti hattan’de doole eggooje ɗe e leydi naantnaɗe weeyo, sabu yaltude ɗaŋre men Ngaawe weeɓaani, naamndi ko doole oole, yanti heen kade ala e sago baage ɗe mbaawa kadi daɗde ciiñsiiñɗe naange lorlooje, ɗum fo naamndi ko karallaagal mawngal to bannge ganndal jamɗe e geɗe goɗɗe peewnirteeɗe ɗeen baage.
Yumma-njenaare walla Mbaañ jeyaa ko e ɗaŋe, ɓuuɓde ɗe henndu dogata e dow mum, leykal ruuya haa wonta dunubba asamaan ɗaŋre nde wojja joy sabu punndi leydi mboɗeeri, ndeen ɗaŋre waasataa waɗde ndiyam hay so ɗam wonaa ndeelam, etee eɗen nganndi won’de ndiyam woni ndaɗɗudi nguurndam, jippin’de baage e dow ndeen ɗaŋre weeɓaani sabu so peeje cakkaaka baagal arda doole suma gila memaani leydi mayre, walla yana e dow wertaange he hela haa moñño.
Titan ko wooturu e lebbi Galliire, ɓuuɓol e dow nduun lewru tolniima ɗo gaas ina wiyee metaan fiy caalli hakkunde kaaƴe ndiyam penndiɗam, kaaƴe ɗe no mbiyrumi ni wonaa leydi, alaa ! ko ndiyam mbelɗam tigi yoori ɗoon haa woni kaaƴe toowɗe ɗe mbeeɓaani helde, ndeelam ngoɗɗam ina waama e dow majje no ndiyam ni kono wonaa ndiyam ko gaas ina wiyee Metaan.
Ngam yilloyaade Titan maa baagal kasini waɗi duuɓi 7 e laawol yotti wambiti baagal goɗngal e dow lewru ɓuuɓndu reyum ndu, nate ɓamaa, faandu mum henndu wiɗta, ganndal dañaa ɗoon.
Baagal so ɓoccitiima Ngaawe, ina doga 19 ujunere kilomeeteer e nder waktu gooto, wadde so ɓadoyiima ɗo fay to ala e sago usta njaaweeki mum haa waawa jippaade, ɗuum ko peeje mawɗe ngoni ɗoon, ko adii fo so ɗaŋre nde ina waɗi faandu henndu, baagal ngal ɗaccitat paarasitawal mum fiya faandu usta doole jippagol maggal, so tawii ngal ɓadiima leydi ɗaŋre nde, ɗemɗeme nay jayngol puufa les baagal he ngam haa jooni ustude doole jippagol ngol, kono tan suwaa gasde taw, so heddiima tan a ngal jogori memde leydi, ngal wuttat paali mbuuma ngal, son gal memii leydi ngal ruuya a ngal denkoo haa ngal deeƴa, paali ɗi ɓoomta, ngal soomtoo, ngal reega e leydi he, ɗuum woni golle maggal puɗɗoo.

Ngarten e daartol baage, adii werleede e baage weeyo ko Lunik,

ko ɗe baage tati, gadanal ngal nde werlaa faade lewru woop ndu, ɗiɗmal ngal yaniri e dow mayru doole heli, tataɓal ngal noon kam dañiino natde hello lewru wirniingo ngo, ɗeen baage werlinoo ɗe ko leydi ina wiyee URSS hataande 1959.
Ñalnde 31-siilo 1966, Lunik 9 woni baagal gadingal tellaade e dow lewru, ngal holliri won’de ndeka wertaango lewru ina tiiɗi, ina yaɓɓoo ɗuum noon yimɓe ina mbaawi yahde toon, ko kanngal kadi adii neldude nate wertaango lewru, maa ɗe ngon 9.
Ameriknaaɓe ne njippini baagal mumen gadanal e dow lewru ko hitaande 1966, ngal wiyetee ko Surveyor 1.

Gila ndeen faade hannde, baage ceeraani e nuldeede to weeyo ngam wiɗtude e yillaade ɗaŋe, laaciije e kaaƴe goɗɗe kayhatooje e luggiɗeeki weeyo, ko wattindi ko ko baage deegooje nuldaa to Yumma-njenaare, ndeen ɗaŋre ɓuri yilleede e ɗaŋe goɗɗe ɗe fo…

Na jokki e tonngoode faynde

Hammadi JAH

 

Articles Liés

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

Nous suivre

0FansJ'aime
3,802SuiveursSuivre
0AbonnésS'abonner

Derniers articles