Honikooɓe Leñol, mino jubbana on seeɗa he daartol Tabital Pulaaku winndere, banndiraaɓe tedduɓe, eɗen nganndi he yontaaji jeytaare Afrik, hohooɓe yiɗnooɓe yoo en keɓ ko’e men, eɓe njoginoo yiɗde yoo en keɓ jeytaare men, to senngo faggudu e dawrugol, kono kadi, yoo en njanngu ɗemɗe men, ngam eɓe nganndunoo jeytaare to senngo faggudu e dawrugol tan, woodat ko tonngoyi en to yeeso, ɓe njottini ndeen yiɗde fedde winndereyaŋkoore wi’eteende : UNESCO, ndeen nde ngoo miijo ari he mayre, nde tafi goomu ɗemɗiyaŋkooɓe, tamɓe humpito he ɗaɗi ɗemɗe winndere, ngu fawaa peŋtugol alkule jahduɗe he hito gowlaali ɗemɗe Afrik, ɓeen neh ndenti mbiɗti hitooji gowlaali ɗemɗe Afrik, ɓe keɗtani kala ɗemngal alkule jahduɗe he hitooji gowlaali maggal, tuugnaade he alkule Lanen.
Nde ɓe ngayni golle maɓɓe, ɓe ndokki unesco, Fedde unesco noddi batu to Bamako, laamorgo ngenndi Mali, he lewru tataɓiiru 1966, golle maɓɓe njanngaa ngoonɗinaa he nguun batu, ko he majje annduɓe fulɓe ƴetti alkule limto pulaar (fulfulde) ganndiraaɗe hannde alkule limto unesco.
Kono tawi yoga he almuuɓe fulɓe wonnooɓe he haaɗtirde janngirdu to Senegaal, eɓe cosi fedde almuudɓe fulɓe, eɓe mbaɗi he muyaande mayre janngude e jannginde ɗemngal pulaar (fulfulde), eɓe mbi’a ko ndeen fedde fenti alkule limto pulaar, ganndiraaɗe alkule Mbaañ, ko ɗeen almuuɓɓe fulƁe janngannooɓe to Misira njannginiratnoo ɗemngal ngal.
Nde tawnoo jannginirdu Ajahar wonndu he nder ngenndi Misira, endu taaɓii no feewi he janngingol ɗemngal Arab e fannuuji diine Islaam. Tee eɗen nganndi leñol men, tuggude he maayo woɗewo, haa yottii he fiiltiingo Atlantik to Senegaal, ko ɓe juulɓe yiɗɓe Islaam e ɗemngal Arab, ko ɗuum waɗi gila he duuɓi cosgol janngirdu Aljahar eɓe neldatnoo toon sukaaɓe maɓɓe, ɓe njanngoya diine Islaam. Ko toon jultoondiral fulɓe fuɗɗi, ko ɗuum waɗi nde janngude ɗemngal pulaar (fulfulde) ngal fuɗɗaa toon he alkule limto Mbaañ, ɗe njaaji ɗe carii.
Ko nde sukaaɓe fulɓe janngannooɓe he ngenndiiji Arab, ngari he duunde Europe, haa teeŋti he ngenndi Faransi, luural hakkunde alkule limto pulaar, ganndiraaɗe alkule Mbaañ e ɗe unesco wiimtii, haa teeŋti he saare Bordoo, ko nih fedde fulɓe janngooɓe pulaar wonnoonde he Bordoo, felliti noddude batu pelle daraniiɗe janngude ɗemngal pulaar (fulfulde), gonɗe he ngenndiiji Arab e pedle daraniiɗe janngude e janngingol ɗemngal men he ndeer ngenndi Faransi e seernaaɓe jannginooɓe ɗemngal pulaar (fulfulde) to INALCO e annduɓe fulɓe gollantooɓe leñol ngol.
Pedle janngooje e jannginooje pulaar (fulfulde) he ngenndiiji Arab nootii, Peŋgal ngenndi Misira he gardagol Yero Dooro jallo, peŋgal ngenndi Libi he gardagol Abuubakiri Kah, Peŋgal Arabii Sa’uudiya, he gardagol Muhammadu Bari e yoga he alimuudɓe fulɓe janngooɓe Arab, arnooɓe guurte he ndeer Europe, pelle janngooje e jannginooje ɗemngal pulaar (fulfulde) he nder ngenndi Faransi, nootii, yeru : fedde jaŋde e pinal to Paris e seerenɓe jannginooɓe ɗemngal ngal to INALCO, yeru : Alfaa Ibrahiima Soh, Muhammadu Moodi Alliyyu, Mammadu Sammba Joob (Murtuɗo) e Jibi Umar Mbooc, ɓe njaɓɓaa he Bordoo tuggude ñande 8 / 8 / 8 1 haa ñande 10 / 8 / 1981, ɗee balɗe tati alaa ko woni haala wanndiraaɓe fulɓe, so wonaa hol no ngoodtinirten alkule limto pulaar (fulfulde ), he ñalowma tataɓiijo oo kawtal jannooƁe pulaar he ngenndiiji Arab, jaɓi tawtude wanndiraaɓe maɓɓe jannginirooɓe alkule limto Pulaar, ganndiraaɗe alkule UNESCO, ko nih woni njeñcudi muuyaande jonnde ndee heɓaa winndaa siifaa, woni ngotaagu alkule limto pulaar (fulfulde).
Nde tawnoo, ina wonoo he yilaaji yimɓe arɓe e tawraaɓe ɓee fof, sosde fedde fulɓe winndere, darantoonde janngude e jannginde ɗemngal Pulaar (fulfulde) e ŋellitde pine fulɓe he winndere ndee, ngoon miijo udditaa yeewtaa hawraa, fedde fulɓe winndere sosaa woni : kawtal janngooɓe pulaar (fulfulde) he winndere ndee, tuggude he nguun ñalngu haa yottii he ñallunge hannde ngee, alaa ko woni darnde kawtal, so wonaa ndeen muuyaande, ngal heɓii wone he waawde sosde fotde 18 catal he ndeer ngenndi Faransi, ngal heɓii kadi wone he waawde anndeede he winndere ndee e jaɓaneede yoga he eɓɓooje maggal he nder pelle winndere.
Eɗen nganndi kadi gila ngal sosaa e ngal jokki paandale maggal, haa teeŋti he jokkoondirde he pelle daraniiɗe janngude e jannginde ɗemngal pulaa e ɓamtude pine fulɓe he winndere ndee, ko he ngaal jokkoondiral, ngal heɓi jokkoondirde he fedde Malinaaɓe wi’eteende : Tabital Pulaaku Mali, tawi ndeen fedde, kala duuɓi ɗiɗi ende yuɓɓina koolol, ko he koolol mayre ɗiɗaɓol, ñande 28/02/1998 haa ñande 05/03/ 1998, ɓe neldi kawtal noddaandu ngal jaɓi noddaandu maɓɓe, ngal neldi peŋgal yimɓe ɗiɗo, woni Saydu Bah to Mantalajolii e Tijjaani Mbaalo to Bordoo, nde ɓeen njottii Bamako, ɓe njaɓɓoraa ko no sete laamu, ɓe koɗtiraa,ko teddungal e enɗam pulaagu, tuggude he ñande 28 / 02 / haa ñannde 05 / 03 / 1998, ñalowmaaji ɗii ko jeewte jahduɗe he waawtungo, coomɗe daartol fulɓe e caɗeele ɗe leñol ngol wondi hannde he ndeer winndere ndee e ko ɓiɗɓe fulɓe poti immanade, jemmaaji ɗii ko kiirɗe coomɗe pijirlooji fulɓe kollirooji tawaa-tawi leñol ngol, tawi kadi ina nootii he maggol ngenndiiji ɗi fulɓe koɗi he mum he ndeer Afrik, yeru : Senegaal, Muritani, Gune Konaakiri, Burkina- Bene, Kameruun, Nijeer e peŋɗe pelle fulɓe gonɗe boowal Afrik. Kala ngenndi ina addi diɗɗal naalaŋkooɓe fijooɓe, kono ɗuum haɗaani seteeji peŋɗe garɗe notaade ɗii wiɗtude yoga he geɗe, ɗe leñol ngol hatonjini hannde ; ko he ɗiin wiɗtooji seteeji ɗii piiw (fofof) nji’i wonde fulɓe ina poti waɗde fedde wootere, darantoonde caɗeele fulɓe he winndere ndee, tawa woni muyaande mayre ko :
1) Momtude humammbinnaagu he hoɗo fulɓe, tawa momtiraa ko jannginde ɗemngal pulaar (Fulfulde).
2) Daranaade pinal fulɓe no wiimtora e no ŋellitorta he winndere ndee.
3) Yultiindirde pdlle fulɓe daraniiɗe jannginde ɗemngal pulaar (fulfulde) e ŋellitde pine fulɓe e karalle maɓɓe he winndere ndee.
4) Darantoonde fiyakuuji ɓamtaare leñol fulɓe he winndere ndee.
Peŋɗe garnooɗe ɗee piiw, kawri he ngoo miijo, ɓe cuɓii goomu, peŋgal Kameruun suɓaa yoo ardo nguun goomu, Malinaaɓe mbii eɓe mbaawi okkude goomu nguu ginol maɓɓe, ɓe tiimtoo heen, ngu nelda ngol he pelle fulɓe daraniiɗe ɓamtugol pulaagu fulɓe he winndere ndee, ɓeen njannga ngol, ko yahdi he dental winndere ɓe ƴetta, ko nih koolol ɗiɗaɓol Tabital Pulaagu Mali gasiri, he kawral fulɓe yoo ɓe cos fedde fulɓe winndereyaŋkoore, nde yahi haa balɗe mbali goomu nguu neldi ginol ngol he pelle fulɓe gonɗe he winndere ndee, nde ɗeen keɓi, ɗe janngi, ɗe leƴƴii , ɗe
neltiri goomu nguu, nguun neh, nde heɓi leƴƴane pelle ɗee, ngu noddi batu cellitingol ginol to Nyaame laamorgo Nijeer ñande 5 / 8 / 2000, haa ñande 12 / 8 / 2000, ngenndiiji jeenayi he Afrik nootii ma he maggol yeru : Senegaal, Muritani, Gune Konaakiri, Burkina, Bene, Kameruun, Nijeer , Mali e Caad e peŋgal kawtal e dental fulɓe Beljik.
Nde ɓe ngayni cellitingol ngol ginol, ngol waɗtaa he juuɗe goomu, goomu nguu ɗaɓɓiri Tabital Pulaagu Mali, yoo noddu batu kuuɓtidinngu pedle fulɓe gonɗe he winndere, mbele eɓe ngoonɗina ginol ngol, ko nih Malinaaɓe noddi batu ñande 05/01/02 to Bamako, ko wonta 18 ngenndi he Afrik, nootiima he maggu e peŋɗe fulɓe ɗanniyaŋkooɓe gonɗe he Europe, Amirik e Aajii, ginol ngol janngaa jaɓaa yiilirde suɓaa woni horeejo e kolaaɗo kuuɓal, heddii kala peŋgal garnongal, so ruttiima to nelnooɓe ngal, ɓe cuɓoo neɗɗo maɓɓe jeyeteeɗo he ndee yiilirde, ko nih woni fedde fulɓe winndereyaŋkoore sosaama, wi’eteende : Tabital Pulaaku winndere, timmitingol yiilirde mayre e cuɓagol goomuuji golle Tabital Pulaaku winndere tonngaaɗe he goomuuji nayi ɗiin ngoni :
1. Goomu ɗemngal.
2. Goomu pinal.
3. Goomu jokkoondiral e softeende.
4. Goomu ɓamtaare.
Happanaa tuma, waɗtaa he juuɗe horeejo, nde yahi haa peŋɗe kooti njantii, inɗe suɓaaɓe maɓɓe neldaa to jooɗorde Tabital Pulaaku Winndere, horeejo noddi batu to Bamako, ñande 05 / 10 / haa ñande 07 / 10 / 2002, ngam janngude nder nderi Tabital Pulaaku Winndere e waɗde ginol golle Tabital Pulaaku Winndere e toɗɗaade tuma mo goomuuji golle Tabital Pulaaku Winndere toɗɗetee, ko he nguun batu horeejo holliti, woni yiɗde makko, ko yoo nguun batu waɗoye to Ƴoola laamorgo Aadamaawa, wonngo he ngenndi Nijeriyaa, jagge Tabital Pulaaku Winndere njaɓani mo ngoon miijo, o wi’i maa o yeewtidoy he laamiiɗo Ƴoola, ɓe ƴetta tuma tonngaaɗo nde ngu fiɓetee, nde yahi haa horeejo e laamiiɗo Aadamaawa njiidi, ɓe ƴetti tuma nde ngu waɗta, ɓe kumpiti koolaaɗo kuuɓal Tabital Pulaaku Winndere, oon neh jokkoondiri he sukkuɓe horeejo, o hollitiɓe tuma toɗɗaaɗo oo, woni ñande 24 / 07 / haa ñande 28 / 07 / 2OO3, nde oon tuma timmi jagge yiilirde Tabital Pulaaku Winndere, ndenti to Ƴoola he njiimaandi laamiiɗo
Aadamaawa, ɓe cuɓii ngenndiiji gardotooɗi ɗii goomuuji Tabital Pulaaku Winndere nayi ɗii, ɗiin ngoni :
1. Goomu jaŋde e nehdi, halfinaa ko ngenndi Kameruun.
2. Goomu Pinal, halfinaa ko ngenndi Gine Konaakiri.
3. Goomu jokkoondiral e softeende, halfinaa ko ngenndi Mali.
4. Goomu ɓamtaare, halfinaa ko ngenndi Muritani.
Ngenndiiji keddiiɗi ɗii e ɗanniyaŋkooƁe wonɓe boowal Afrik, yoo cuɓo yimɓe maɓɓe tamɓe humpito njeyee he ɗii goomuuji nayi, Laamiiɗo Aadamaawa goonɗini ngoo suɓngo, ko nih woni puɗɗagol golle Tabital Pulaaku Winndere fuɗɗiima.
Banndiraaɓe en paamii, en nganndii no Tabital Pulaaku Winndere sosiraa, en nji’ii alaa ko waɗaa caggal kawtal, tee alaa ko seli muyaaɗe kawtal, jooni ko konngol fulɓe mbii : ko colel ɗaɓɓannoo yahdu gaɗa maayo henndu wiɗti ngel, eɗen nganndi gila kawtal sosaa, ina ɗaɓɓatnoo no ngootaagu fulɓe laatortoo, kono nde tawnoo e ngal ŋakkaa kaɗtanɗe to senngo dañal, ngal ronki laatinde ngoo miijo, jooni ndeen taaɓannde dañaama heddii woni yiɗde kawtalnaaɓe, ko sosde fedde fulɓe he duunde Europe, he innde Tabital Pulaaku Europe, jeyeteende he Tabital Pulaaku Winndere.
Kawtalnaaɓe njeewti ngoo miijo, he batu jagge yiilirde kawtal fiɓanoongu Bordoo ñande 03/04/04, ɓe kawri he maggo, ko jagge yiilirde kawtal,gaddi miijo cuɓte, terɗe kawtal njaɓi miijo ngoo, ko kamɓe binndi ɗereeji cuɓte ɗee, ɓe neldi horeeɓe cate kawtal, ɓeen nde keɓi mbaɗiri no ɓe mbi’iri nih, nde ɓe keɓi njeñcudi ndii ɓe noddi batu jagge yiilirde kawtal to Orliyaa ñannde 25/09/04, jagge yiilirde kawtal, kaalani terɗe kawtal njeñcudi cuɓte ɗee, tawi terɗe 126 mbi’i ko eeyi yoo en ngotu Tabtal Pulaaku Faransi, heen terɗe 53 mbi’i ko alaa, ko he maggu hawraa yoo moɓoondiral kawtal fiɓe ñande 25 /12/ 04, ko he ndee tonngoode ngal fiɓaa caɗeele mawɗe njani hakkunde terɗe kawtanaaɓe, haa alaa ko heddii so wonaa eɓe caakoo he looɓre, terɗe calinooɗe keeweendi ɗee njaɓi, tawi hiirii, goomu suɓaa jokkitoowo golle, ɗeen ngoni suɓaade jagge yiilirde Tabital Pulaaku Faransi, nguun goomu kadi luural yani hakkunde maɓɓe, ko nih batu noddaa Paris ñannde 12/02/05, ko he nguun batu jagge yiilirde Tabital Pulaaku Faransi cuɓaa, ɓe njaƁaani keeweendi ɓee, keddii he innde kawtal, gila ñannde heen
haa hannde, ngotaagu hakkunde Tabital Pulaaku Faransi e kawtalnaaɓe salinooɓe keeweendi ɓee wonaani tawo.
Musidɓe tedduɓe, yoo geno addu kawral e pamoondiral, o okka en softeende waawde gollanaade ɗemngal men caasnoowal goodal men he nder ndee winndere, on njaraama.
Bordoo ñannde 20/08/2014
Tijjaani Mbaalo.