Senegaal ɓooyii waawde football, ɓooyii ko foti addude kup e aduna he fof, haa teeŋti e kup mo afrik o.
kono noon poromleem o wonnoo ko e renndo ngo, kamɓe fettooɓe ɓe ko ɓe ɓooyɓe waawde golle maɓɓe e kala yonta, tabaara’Allaahu. Poromleem o woni fawde hoore mum e sadakuuji e yoga e duwawuuji keertinaaɗi, renndo ngo wuurde ɗiin jeddi e nguun ňawaagu ɓerɗe.
So tawii hirsude nayi e gelooɗi walla e sakkaade kaalis e kaŋŋe ina adda kup e leydi ma aan biyoowo noon o sakkano ɗum leydi ma – senegaal ko senegaal ma, a yiyii ko ina rokka ɗum kawgu ngu aduna fof maayanta, ko haɗat ma waɗan’de ɗum leydi ma ?? ngartaa njooɗo-ɗaa.
Ellee aan kaaloowo ɗum o, a wonaa ɓiɗɗo leydi, mate a jeyaaka e leydi ndi, haa a waɗantaa leydi ma ko ɓamtata ɗum tawde a anndii ɗum ?
Kala mo fawaani ko daňetee e aduna e mbaawka mum kanum hoyre mum, yo anndu aduna o wiyataa mo ar ndah.
Aduna o noon ina waawi accude mo omo foofa e mum.
Senegaal kodde ma ndufi e kosam ma
Hol ko ɓuri welde leydi hooloo ɓiɗɗo mum waɗa ɗum kebloowo(anterneer) kippu mum.
Ko alaa e sago leydi ndi naatana waawde joganaade hoyre mum geɗe mum, football ko e geɗal ngenndiwal jeyaa, ɓiɗɗo leydi ko yiɗanta leydi mum ko goɗɗo waawaa yiɗan’de ɗum leydi ndi golle tan addi ɗum e mum.
Miin dee mi ɓooyii yiɗde yo joom boru loppu boru mum, ko ɗuum ɓuri mi hoolnaade e janano loppana joom boru boru mum.
SENEGAAL YIYTII DAMAL
2002 – 2022 ɓerɗe ngonaa goote. Ňalɗi ko jiilotooɗi ngarta ɗo umminoo tawa ngartiraani ko ngaddunoo – ngardaani no ngadunoo.
Gooto fof e nde woni fof yo tiiɗnu darnde mum, ko soklaa ko, ko ko irii e nder ňalɗi ɗi, ko daňetee ko arataa tawa ňalngu mum yottaanki 06 colte 2022, nde araani kup araani, kono ganndo mum alaa – altaa, waɗde ko daraade – daranoo ňalnde fof waɗɗii.
Idrissa KAH