ÑAWU ƳIIƳAM

Drepanocytose ko nyawu ƴiiƴam keewɗo e leƴƴi ɓaleeji, to Afrik walla Antiy.So en ƴeewi bannge Afrik Centrale, 1 /30 jibinaaɗo ina wondi e drepanocytose.

Nyawu  ngu ko nyawu  ƴiiƴam.  Ɓoccooɗe walla paali gonɗi e ƴiiƴam ɗi, walla mbiyen hemoglobine e ɗemngal farayse, ɗefti  (ƴetti) sifaa goɗɗo, ƴiiƴam ɗam farwa yaawa maayde.

Nyawu ngu heewi ko roneede ; ko maa jiɗnaaɓe ɗiɗo ɓe ngonda heen nde ɓiɗɗo o danya ɗum. So tawii ko jiɗnaaɗo gooto wondi

heen, ɓiɗɗo o ina waawi jibineede tawa ina selli, kono omo soomi nyawu ngu e nder makko hay so ngu yaltaani e makko.

Kala gonduɗo  e nyawu  ngu,  ina heewi wondude e ƴiye muusooje, joom mum  yaawa tampude, wonda e jiilol, becce mbiifa, gite ngoolɗa, juuɗe e koyɗe ɓuuta, ƴiye ɓastoo…

Yimɓe wondude heen ɓe ina keewi danyde ko wiyatee « infection ».

Nyawu ngu yiitirtee ko e ƴiiƴam ɗeftee, waɗee e masing, ƴeewee so tawii ƴiiƴam ɗam ina yoni, so tawi joom mum ina

wondi e ko anémie (woni ƴiiƴam ɗam ina ŋakki), waɗee ko wiyatee electrophorèse de l’hemoglobine, ko ɗuum anndita en hol no ƴiiƴam ɗam siforii, waawa anndinde en so tawii nyawu ngu ina ɗoon walla so alaa.Hannde oo drépanocytose wonaa nyawu celloowu, kono kam wonduɓe heen ɓe ina njogii ko mbinndantee haa  ustana ɗum en muuseeki ki, reena joom mum en e heɓde infections, mbinndanee  vitamine, kono wonaa ko ina safra nyawu ngu.Wonduɓe e drépanocytose ngondataa e paludisme, sabu « buruuti » gonɗi e palu ɗi mbaawaa naatde e ƴiiƴam drépano, heƴataa heen, nde wonnoo sifaa oo ko ko waylii.

Ummu Baabalih LIH

 

Articles Liés

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

Nous suivre

0FansJ'aime
3,753SuiveursSuivre
0AbonnésS'abonner

Derniers articles