Ňalnde 8 mbooyi(mars) e kala hitaande ko ňallal mawninal ciftinal

guurnal ngonka rewɓe e kuuɓal tawa ko e denndaangal aduna o fof.
Ɗoo e leydi senegaal noon rewɓe ina pooɗanii huunde fof tee huunde fof eɓe ngoni e mum, eɓe ngoni ɗum, haa heddii ganndal diina maɓɓe islaam.
Gila diina islaam tellinaa e leydi ndi yottii senegaal rewɓe jannguɓe haa keɓtinaa e diina mum en islaam ina limoo(ina famɗi) no feewi.
Tawa noon ko islaama janngaaɗo, wonaa jibin’de ganndo islaam walla jibineede e galle islamaagu.
Rewɓe nani ngoni :
Polis
sanndarma
doktoor
jannginoowo ekkol …
e kala postoojie e birooji lesu haa dowu fof rewɓe na Ƴellitii heen.
Jaagorɗe toowɗe kaaɗtude, tawa ɗuum fof heɓiraa ko jangde e golle hono no aduna o naamnorii nii.
So a yahii to renndo dowri tawaa toon rewɓe aynooɓe remooɓe ɓe njooɗanaaki hay dara e nguurdam neɗɗo toon to ɓe nguuri.
Kono ɗuum fof alaa to giyte ma pawotoo e debbo tolniiɗo e diina islaam hono to ɓe tolnii e geɗe nguurndam goɗɗe kaalaaɗe ɗoo ɗe.
Ko adii fof diina islaam ɓuri janngireede e leydi senegaal ko duɗe kur’aan, kono heewaani to yiyetee duɗe kur’aana rewɓe janngooɓe walla nii jannginooɓe.
Ellee tan diina islaam o ko diina worɓe ɗoo e leydi senegaal !! Eey kay !! mo janngaani dognugol oto dognataa saka dognana yimɓe.
Tee pulaar wiyi ko a wonanaani almoodu a wonantaa ɗum ceerno.
Debbo won’de ɗum ceerno(ganndo islaam) ndee firtaani ina wonira ɗum no gorko woniri ɗum ni, ceerno wonaa ardaade e njuulu tan walla e geɗe goɗɗe mum.
Debbo o wiyaa tan ko ina foti won’de ganndo diina mum, sabu ko e renndo ngo o jeyaa walla nii tawa ko renndo ngo jeyaa emakko.
Ko kanko jibini renndo ngo adii nehde ɗum nde rokkiti ɗum hoyreɓmum, goɗɗum e goɗɗum fuɗɗaa miijeede.
Rewɓe ɓe yo njanngu kur’aana paama diina mum en hono no paamiri ndefuuji mum en ɗii ni, so debbo jannginii debbo ɓeen ɓurata waawde faamnondirde e jaawde faamondirde.
Renndo ngo joňii rewɓe ɓe ɗawii ɓe Ƴettude geɗal maɓɓe e diina maɓɓe islaam, haa kamɓe rewɓe ɓe ɓe njebbiliniima ɗum, tawi noon diina islaam wayi kono reedu ni – reedu haarndu haarnataa ndu ňaamaani ndu.
Ɗuum noon onon baniraaɓe rewɓe woto ngonee haɓantooɓe jeytaare mon adunaare tan haa ina woodi e mon hannde ko terɗe laaɓtuɗe e daranaade hakkeeji rewɓe e mbiyka aduna o, tawi on ndaroniraaki noon diina ngam hisnude woodo neɗɗo ngo majjirtaa tagɗo ɗum.
Haa nii won e renndo ina jaggi dewal Allah debbo ko rewde yiɗde joom galle mum mo aduna o, eey ɗuum na heen, kono paamee politik worɓe ɓe ina naatti heen haa waɗi waɗi ɓeydol, ɗoofto rew sabu ko ɗuum woni innde ma dewo(debbo) kono ko nokkude koo nokkan hoyre ma (ko diina ko anndan hoyre ma)
idrissa ka

Articles Liés

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

Nous suivre

0FansJ'aime
3,785SuiveursSuivre
0AbonnésS'abonner

Derniers articles