Luural seerataa e guural, kala wuurduɓe ina mbaawi luurdude.
Faranse luurdii e mali e yeeso aduna o – yeeso dente piɓiiɗe piɓondiri e njuɓɓudi won’de doosgal e nokku mum e aduna o fof.
Ɗeen ɗen ngoni :
UŇO AFRIK
UŇO OROP
ONU e dente renndooji(sosiyete siwil) en, e dente goɗɗe baawɗe won’de fof.
Ɗee dente fof noon acca faranse na bonna mali hono kanum e won’diiɓe mum no mbonnirnoo libi ni haa ko ɗeen bone njahata e leyɗe saahal ɗe haa jooni, haa ɗuum nani reɓana leyde daande maayo atlantik, ina jogori ɓoomdude afrik o fof so dartinaaka, nde tawnoo renndo yimɓe wayi kono feeteeto ndiyam ni, ko memi ɗum fof hawridat.
Woto jaɓe tawde faranse luurdii e laamiiɓe mali ɓe tan waklitoo e pelle kaɓotooɗe laamu mali wonta e wallude ɗeen pelle.
Sabu yiyaama yiytaama won e leyɗe faranse e amerik mballata ko luutndiiɓe laamu ngu, won e leyɗe kadi ɓe mballata ko laamiiɗo, waɗde amerik e faranse wonaa leydi ɓe mballata, ɓe mballata ko neɗɗo e sitem mum, ko ɗuum waɗi leyɗe ɗe na pusee e yeeso joomum en tawa heen gooto e ɗum weli ɗum !!!!!
So tawiino ko leydi ɓe mballatnoo, ko jeddi ɗii ɓe kuccanta ňifde haa yimɓe ɓe mbaawa yiytondirde e kaaldigal.
Haa teeŋti noon e UŇO afriknaaɓe ɓe mali wuurata nguura – mali maaya ɓe maaya, UŇO afrik kam ko waawi e ko horii fof woto rewnu faranse giyte tan na bonna mali waɗta ɗum dingiral alaa jeyɗo ari juuroo.
Aduna o waawaa wuurdude nii tan, mo weldaani e faranse – weldaani e amerik fof tan laamu mum bonnee ɓiɗɓe leydi mum caree mbaya no kurusu taƳngu ni ňaaƳe caroo, walla no duhol tuuba caawa taƳi ni gude caroo mbeejooru hoɗoo leydi e ɓiɗɓe mum, leyɗe hoɗdiiɓe e pelle potnooɗe surde bone ina ndaara ellee galle mo kuuraŋ mum taƳaa, tawa noon ɗuum mooytantoo ko oon galle.
Ɓesngu afrik na reentina ɗum ɗoo, ina siftina UŇO afrik ko ɗum ɗoo foti won’de ginol golle mum : reen’de leyɗe ɗe e saňan’de ɗe njuɓɓudi moƳƳiri , so heen gooto aaƳiima ɓe safrana koye maɓɓe tawa ɗum ruftaani e ɓesngu leydi ɓe mbiyaani mbaɗaani tinaani tintaani tan haa ina pin’diniree hakkunde jammaagu eggudu e uuƳo.
Ɗum ɗoo yo gas e afrik, hoko saabotoo leydi afrik waawaa luurdude e leydi oropnaari haa teeŋti e faranse wonta ɗum jam? tee leyɗe aduna ɗee fof na luurondira na nanondira
Ɓesngu afrik waawaa wuurdude nii tan e UŇO afrik mum e dowu aduna mo yimɓe fof njeydi – njeydaa.