Holko nuɗɗinii e tatiwal barmooda? Jaabawol ko hay gooto anndaa so wonaa joomiraaɗo bajjo gooto. Hay gooto majjaani wonde wertaango leydi ko 510 km karee. Ko woni heen ndiyam ko:
365 milyon km, ko woni heen njoorndi, walla ko heddii ko, ko: 145 milyon km karee. jaameeteer mayri ko 12756 km. E nder maaje ɗe hay siɓre walla diraa heddaaki tawa annduɓe njiytaani.
Kono nokku gooto nani e nder maayo fiiltiingo Atalantik (geec). Ɗoon ina haawi annduɓe ɓe, gila ko ɓooyi haa nyalawma hannde o. Ko tagi ɗum ko nokku ina wiyee barmooda koko ronkaa haa jooni anndeede, holi sirlu joomiraaɗo gonɗo ɗoon. Waɗi noon, ko so tawii laana ndiyam rewii ɗoon yooloto majja wontaa yiyteede. So laana ndiwoowa (avion) weeyi ɗoon , yanat saama e ndiyam, majjii wontaa yiyteede.
Kala ko naati ɗoon halkiima wontaa yiyeed. Ina haawi aduna o ko woni ɗoon. Won wiyɓe ko fooɗngo leydi ndi renndi ɗoon (centre magnétique terrestre), won wiyɓe kadi, ko Seyɗeneeji koɗi ɗoon.
Kono seyɗeneeji ɗii kam sellaani, ko miijooji annduɓe ndeen, gila ko ɓooyi. Ngati ɗuum ganndal kesal goongɗinaani seyɗaane ina woodi saka hoɗa ɗoon. Kono enen kam, haadi ko en juulɓe, en mbaawaa salaade seyɗeneeji. Laaɗe keewɗe njooliima ɗoon, kono kala gabbiiɗo yiiloyaade artataa, ko toon heddotoo, hay laalaaɗe mum njiytetaake. Laaɗe diwooje keewɗe
mbeeyii ɗoon ngam abbaade laaɗe goɗɗe majjunooɗe, kono njahii ngrtaani.
Haa jooni anndaaka ɗoɗe naati; koɗe jooliiɗe, ɗe mutoyi nder ɓakke walla ko ɗe cefaaɗe fayde ndeer kammu, hay gooto waawaa wiyde, ko ɗoo ɗe naati. Waɗi noon, ko kala gabbiiɗo yiloyaade artataa, majjii, yahii, halkiima, abbiima naatnooɓe toon ɓe. Jooni heddii ko holto nokku o woni ?
Nokku o wiyetee ko : Barmoodaa, o woni ko e maayo geeci wiyeteengo fiiltiingo Atalantik wonngo hakkunde Afrik e Amarik, immaade Folorid fayde Kibaa haa hayti, fayi Portoriko, haa yettii diidol jurol 40 degeree
(nguleeki) bannge hiirnaange. Ina woɗɗi duunde Amarik nde, fotde 930 km e nder maayo he. Njaajeendi wertaango nokku ɗo bone o woni ɗo, maa won 77000 km kaaree. Ndeen nde kiristoof Kolommboo yahatnoo Amarik nde, o wirtiima seraaji nokku o, kono o yettaaki ɗoon, e wiyde makko, o sooyniima toon naanogal mawngal, lewlewndu woɗeeru (lumière rouge).
O huli yahde toon, ngam o anndaa oo bone ko woni, walla ko jibinanta mo.
Alasan Kaaliidu BAH