Hakke hokketaake teetete, kono hol no hakke teetirtee. So tawii ko hakke ɗemngal e leydi mum, ɗemngal ngal yo jaggu hoyre mum ko ɗemngal leydiwal, waasa jaggude hoyre mum ko ɗemngal leñolwal tan. Ɗemngal suuɗat leñaagu mum yaltina leydiwaagu mum ina huutora ɗum fayde e leydi fof haa e aduna fof.
Hannde ko yonta kumpipital e mbaydi njaaweeki e njaajeeki ; ko feewnata koo so accanaama hoyre laawol jooni – jooni fof feewa feewda, ko noon ne kay ko bonnata koo yaawirta bonnude haa ɓura ko tawnoo koo e no tawirnoo ni.
Ɗemngal woto ceɓɓit hoyre mum e nder leydi mum ; so haalirde ngenndiire walla ko haalirde ma jeyiire, ko ɗemngal ma kaalataa woto tolnin ngal e ko ɓiɗɓe leñol maggal ngol tan keɗotoo ngal poti naftoraade ko kaalataa koo, ɗuum ko famɗin’de ɗemngal mum e seɓɓitde ɗum e leydi mum.
Kaalanoowo renndo yo haal ngoƴa leydi fof, haala ɗum e ɗemngal mum, hay ngoƴa leñol mum etoo waɗtude ɗum ngoƴa leydiiwa mbele leydi ndi na daroo e cafral kaan ngoƴa, nde tawnoo woon ngoƴaaji leñol tan waawaa safran’de ɗum hoyre mum tawde gooto jeyaa ɗum, ko maa waɗtee ngoƴa leydi – ngoƴa laamu, leydi e laamu kadi kollirtaake ngoƴa ko ngoƴa leñol.
E NDER LEYDI SENEGAAL.
Won dukooɓe ; leñol fulɓe na feccee e binndital leñi leydi senegaal, aduna oo e ko dillata e mum ko yowitii e yuɓɓo neɗɗaagu fof ina kawri ko ƊEMNGAL tan woni leñol to bannge yimɓe.
Ko leñol wiyetee e ko waɗetee noon leñol ne woto ƴeew wiyooɓe waɗooɓe ɓee tan, tawa ƴeewtaaki hoyre mum ; so a tawii neɗɗo na ŋabbi e leɗki won ɗo o ŋabbiri haa o waawi heɓde ɓesnaaɗe leɗki ki.
Pine tawaaɗe fulɓe ina ceerndee e leñol fulɓe ngol, leydi ndii ina fawi heen gite mum, so pinal fulɓe umminaama ko geɗe ngaynaaka tan ngaddetee ina kolliree ina wiyee ko ɗum woni pulaagu.
Ñande woɗnde kadi njiyaa awooɓe walla lawooɓe ummina finaa tawa mo jooftinaaka e pulaagu, ɓe mbiyaani subalɓe pulaagu – lawɓe pulaagu
Pulaagu ko ƊEMNGAL ngal, wonaa hinnde ngaynaaka nde, so wontii fitaa tawaa ko maa waɗee tan yo fof renndine aynaaɓe e sippooɓe ngaddee – wayluɓe yeeyooɓe mboɗeeri e ndaneeri ( kaŋŋe e kaalis ) e sakkeeɓe e awooɓe e yooyooɓe liɗɗi ekn… ngaddee , holliree baylo o e gaynaako o kuutondiral goɗnongal hakkunde mum en ngal.
Seerndooɓe ko seeraani – seerataa ɓee ko e ɗum ɗoo tuugnii haa cuusi mbaawi etaade …
Idrissa KAH