ANTENNE DECENTRALISEE. 05 – 12 / 11/ 2020 MAATAM. Diiwaano maatam ina jaɓɓo RTS, ɗoon e nder reedu maatam. Maatamnaaɓe mbiyii haa- yoo. RTS kanum jogii daande kumpital leydi ndi, mi nanii gooto e maatamnaaɓe ina wiya maatam ko maatam fof en fulɓe jolfuɓe sooninkooɓe safalɓe. Oon haalii goonga celluka e yeeso senegaal fof.
Maatamnaaɓe ne ina mbiya RTS ko noon woniri rts ɗemɗe senegaal fof, so tawii rts yaajnat jabbere mum e nder leydi senegaal, kono yaajnirta jabbere mum ko e dow ɗemngal gootal, ɗuum nafaani ɗemɗe keddiiɗe ɗe.
Ngati rts 1, 2 , 3 ,4… ina caraa e nder leydi ndi, kono mbele ɗemɗe leydi ndi ina ndaňi kumpital e jeewte cariiɗe e ɗiin ɗoon rtss caraaɗi e nder leydi ndi.
Ngati miin binndo biɗto teskotooɗe geɗe ciyteeɗe e leydi mum, mi yiyaani e rst yummaajo o ina waɗa kabaruuji yonɗi e jeewte mum so wonaa e ɗemɗe ɗiɗe tan, faraysal e jolfal.
Ɗemɗe goɗɗe ɗee fof ko maa teŋka ɗeen ɗemɗe ɗiɗe nde kacitoo – ngottoo – kiirtoo!!!. Ko nguun muusu noon haɗi heewɓe jooɗnde e darnde.
Sabu hay kewuuji leydi ndi rts neldata toon tan ko journalistes ( jaayno ) kaaloowo jolfe e farayse, e ko ɓuri heewde, ɗemɗe keddiiɗe ɗe nguura e ” HOKO ƁE KAALI “
Ina yiɗaa ɗuum wayloo tawde ko enen fof ndenndunoo pooɗanii laamu waylaare haa Allah rokki en woni.
Geɗal diiwaan e leydi mum, wonaa laamiiɗo jeyeede e oon diiwaani walla jaagorɗe pattamlame jeyeede e diiwaan, walla directeur general rts jeyeede e oon diiwaan tan.
Leydi ndii fof, renndi foti e laamiiɗo mum e jaagorɗe mum.
Waɗan’de diiwaano woni seŋaneede ňiire nde solataa, kala jahɗo acca ɗoon, garɗo fof tawa ɗoon.
Won noon ko diiwaano maatam waɗanaa , ko ɓooynoo uurde maatamnaaɓe , ɗuum woni laawol maatam linngeer, duuɓi capanɗe maatamnaaɓe na podanee na firtoo.
E geɗe goɗɗe keewɗe ɗe maatam waɗanaa e woni e waɗaneede , hono no diiwe ɗe fof ngoniri e waɗaneede ko poti waɗaneeɗe ko.
Eɗen ciftina tan ardotooɓe diiwanuuji ɓe nan’de ɓe ɗemɗe ɗiin diiwanuuji ina moƳƳi e yimɓe ɓe no feewi – no feewi, haa teeŋti e gardotooɗo opitaal, e ardottooɓe polis e sanndarmaaɓe e cuuɗi ňaawirɗi.
Ɗum ɗoo fof ina moƳƳi nanooɓe ɗemngal kaaleteengal e oon diiwaan ngardoo ɗum en, liggondira e mum en, ngati ɗuum na yaawna golle ina ittana ɓesngu ngu tumarankaagal e nder leydi mum, ina addana ɗum en ɓadtaade laamu leydi mum en.
Haa jooni ɗo ngonɗen 21 teeminannde ɗoo, won sikkooɓe laamu foti tan ko lohaade ( haalde ɗemngal ngal nanetaake ) won jagguɓe haa jooni ko ɗemngal goɗal e mum en tan wonata neɗɗo laamu.
Haa jooni won sikkooɓe ɗemɗe mun en ɗe mbaawi haalireede tan ko haala gese e haala ɓirde nayi. Ko alaa e sago nguu ɗoo laamu itta ɗuum e hakkillaaji yimɓe ɓe, tee kadi laamu ngu na anndi no ittirta ɗum e hakkillaaji yimɓe ɓe.
Ɗemngal so jibinanii leydi laamotooɓe ɗum – jibibanii leydi ardotooɓe artp, ɗemngal jibinanii leydi mum ardotooɓe jaŋde leydi les e dow, ngaal ɗemngal ňamlii moƳƳere e barke wonan’de ɓiɗɓe mum e leydi mum.
Ina ɗaɓɓiraa e orange e artp nde naatnata ɗemngal pulaar e ngaandi masiŋaaji telefoŋaaji ɗi, kala nde neɗɗo noddi ndaande jaɓɓotoonde ɗum nde wona pulaar ne. Ɗuum ko ɓeydude yaajnude golle maɓɓe e newnan’de ɓesngu leydi ndi, ngati no waɗiraa e ɗemngal jolfe e ɗemngal farayse nii ina moƳƳi , kono so ɓeydaama heen ɗemngal pulaar wappitta moƳƳude , ɗuum no woniri nafoore ɗemngal ngal ni, ko noon woniri nafoore sosiyetee orange o.
Sabu ɗuum ko ngam nanooɓe ɗemngal pulaar, no yimɓe ɓe nanirta jolfe tee ngonaa jolfuɓe ni, ko noon kadi won heen nanirta pulaar tawi ngonaa fulɓe, nokku fof e senegaal na jogii nanɓe ɗemngal tawi ngonaa ngaal ɗemngal, ɗuum ko leydi ndii saňorii noon.
Yo ɗemngal pulaar ngal naatne e serwoo wokaal orange aduna o fof ni wonaa senegaal tan, sabu ko ɓuri heewde e leyɗe ɗe farayse laaminoo pulaar na jeyaa ɗoon na haalee ɗoon.
Fof en njaaraama. Kuɗol idrissa ka binndo biɗto.
Diiwaano maatam ina jaɓɓo RTS, ɗoon e nder reedu maatam. Maatamnaaɓe mbiyii haa- yoo. RTS kanum jogii daande kumpital leydi ndi, mi nanii gooto e maatamnaaɓe ina wiya maatam ko maatam fof en fulɓe jolfuɓe sooninkooɓe safalɓe. Oon haalii goonga celluka e yeeso senegaal fof.
Maatamnaaɓe ne ina mbiya RTS ko noon woniri rts ɗemɗe senegaal fof, so tawii rts yaajnat jabbere mum e nder leydi senegaal, kono yaajnirta jabbere mum ko e dow ɗemngal gootal, ɗuum nafaani ɗemɗe keddiiɗe ɗe.
Ngati rts 1, 2 , 3 ,4… ina caraa e nder leydi ndi, kono mbele ɗemɗe leydi ndi ina ndaňi kumpital e jeewte cariiɗe e ɗiin ɗoon rtss caraaɗi e nder leydi ndi.
Ngati miin binndo biɗto teskotooɗe geɗe ciyteeɗe e leydi mum, mi yiyaani e rst yummaajo o ina waɗa kabaruuji yonɗi e jeewte mum so wonaa e ɗemɗe ɗiɗe tan, faraysal e jolfal.
Ɗemɗe goɗɗe ɗee fof ko maa teŋka ɗeen ɗemɗe ɗiɗe nde kacitoo – ngottoo – kiirtoo!!!. Ko nguun muusu noon haɗi heewɓe jooɗnde e darnde.
Sabu hay kewuuji leydi ndi rts neldata toon tan ko journalistes ( jaayno ) kaaloowo jolfe e farayse, e ko ɓuri heewde, ɗemɗe keddiiɗe ɗe nguura e ” HOKO ƁE KAALI “
Ina yiɗaa ɗuum wayloo tawde ko enen fof ndenndunoo pooɗanii laamu waylaare haa Allah rokki en woni.
Geɗal diiwaan e leydi mum, wonaa laamiiɗo jeyeede e oon diiwaani walla jaagorɗe pattamlame jeyeede e diiwaan, walla directeur general rts jeyeede e oon diiwaan tan. Leydi ndii fof, renndi foti e laamiiɗo mum e jaagorɗe mum.
Waɗan’de diiwaano woni seŋaneede ňiire nde solataa, kala jahɗo acca ɗoon, garɗo fof tawa ɗoon.
Won noon ko diiwaano maatam waɗanaa , ko ɓooynoo uurde maatamnaaɓe , ɗuum woni laawol maatam linngeer, duuɓi capanɗe maatamnaaɓe na podanee na firtoo.
E geɗe goɗɗe keewɗe ɗe maatam waɗanaa e woni e waɗaneede , hono no diiwe ɗe fof ngoniri e waɗaneede ko poti waɗaneeɗe ko.
Eɗen ciftina tan ardotooɓe diiwanuuji ɓe nan’de ɓe ɗemɗe ɗiin diiwanuuji ina moƳƳi e yimɓe ɓe no feewi – no feewi, haa teeŋti e gardotooɗo opitaal, e ardottooɓe polis e sanndarmaaɓe e cuuɗi ňaawirɗi.
Ɗum ɗoo fof ina moƳƳi nanooɓe ɗemngal kaaleteengal e oon diiwaan ngardoo ɗum en, liggondira e mum en, ngati ɗuum na yaawna golle ina ittana ɓesngu ngu tumarankaagal e nder leydi mum, ina addana ɗum en ɓadtaade laamu leydi mum en.
Haa jooni ɗo ngonɗen 21 teeminannde ɗoo, won sikkooɓe laamu foti tan ko lohaade ( haalde ɗemngal ngal nanetaake ) won jagguɓe haa jooni ko ɗemngal goɗal e mum en tan wonata neɗɗo laamu.
Haa jooni won sikkooɓe ɗemɗe mun en ɗe mbaawi haalireede tan ko haala gese e haala ɓirde nayi. Ko alaa e sago nguu ɗoo laamu itta ɗuum e hakkillaaji yimɓe ɓe, tee kadi laamu ngu na anndi no ittirta ɗum e hakkillaaji yimɓe ɓe.
Ɗemngal so jibinanii leydi laamotooɓe ɗum – jibibanii leydi ardotooɓe artp, ɗemngal jibinanii leydi mum ardotooɓe jaŋde leydi les e dow, ngaal ɗemngal ňamlii moƳƳere e barke wonan’de ɓiɗɓe mum e leydi mum.
Ina ɗaɓɓiraa e orange e artp nde naatnata ɗemngal pulaar e ngaandi masiŋaaji telefoŋaaji ɗi, kala nde neɗɗo noddi ndaande jaɓɓotoonde ɗum nde wona pulaar ne. Ɗuum ko ɓeydude yaajnude golle maɓɓe e newnan’de ɓesngu leydi ndi, ngati no waɗiraa e ɗemngal jolfe e ɗemngal farayse nii ina moƳƳi , kono so ɓeydaama heen ɗemngal pulaar wappitta moƳƳude , ɗuum no woniri nafoore ɗemngal ngal ni, ko noon woniri nafoore sosiyetee orange o.
Sabu ɗuum ko ngam nanooɓe ɗemngal pulaar, no yimɓe ɓe nanirta jolfe tee ngonaa jolfuɓe ni, ko noon kadi won heen nanirta pulaar tawi ngonaa fulɓe, nokku fof e senegaal na jogii nanɓe ɗemngal tawi ngonaa ngaal ɗemngal, ɗuum ko leydi ndii saňorii noon.
Yo ɗemngal pulaar ngal naatne e serwoo wokaal orange aduna o fof ni wonaa senegaal tan, sabu ko ɓuri heewde e leyɗe ɗe farayse laaminoo pulaar na jeyaa ɗoon na haalee ɗoon.
Fof en njaaraama. Kuɗol idrissa ka binndo biɗto.