Fotde lewi 6 hannde wiris korona ina jooɗii e dow dawol leydi men senegaal, ko ina wona hedde baalɗe ( balɗe ) 180 eɗen njooɗii ɗo gootel en ndiraani en ɓosaani, eɗen ňaamta ko njoginoɗen tee en nganndaa to haaɗata. Hoyreejo leydi cuɓaaɗo tedduɗo o , fawii pewje fawtii pewje e dow heɗaade mo yoga e renndo ngo. Jaagirgal nder yottinii yottitinii konnguɗi hoyreejo leydi, kono haa jooni alaa ko gasi tawo, ňawu ngu nani reɓa ina yaltina ɗemɗe mum, ina ɓeyda yaajnude jaɓɓal mum.
Ɓesngu senegaal noon yo faam ko kanum tan waawi falaade e faabaade hoyre mum e nguu ɗoo ňawu. Haa ɗoo ɗo ngonɗen won wiyooɓe eh-eh. Won wiyooɓe nguu laamu tampinii yimɓe. Won wiyooɓe poliseeɓe ɓe lorii yimɓe.
Kono yimɓe ɓe yo paam ɗum ɗoo ko liɓal ngal Allah liɓi e yimɓe, wumni gite fotnooɓe falaade ňawu ngu. O tiiɗni koye fotnooɓe reen’de koye mum en. Leydi amerik e doole mum , hoyreejo mum donaal torompa torompinaa heddii e wiyde yuuhaan woni ko leydi siin na woɗɗi en! Kadi Allah aawi gawel korona ngel ko leydi siin ko toon ngel fuɗi e ndiin leydi ndi keeweendi yimɓe mum woni 1/5 keeweendi yimɓe aduna o. Leydi siin njogodiindi ngoƳa ( haaju ) e leyɗe aduna ɗee fof, kala leydi e aduna he a waawaa reenaade siin, siin waawaa reenaade ma. Leyɗe doofolle murti calii nanan’de laamiiɓe mum en, ɓee mbiya wiris korona woodaani walla so woodii ne jaggataa kure men, hakkillaaji gumnaaɗi njejjiti wiris o wonaa nguru jaggata saka ňawna. Wiris o jofata ko e jofe hoɗoo kenal nguurndam usta doole mum, kono majjere suumi hakkillaaji haa ina mbiya korona suusaa won e yimɓe.
Alaa e sago paamen paamondiren ɗum ɗoo ko haɓre neɗɗo fof foti haɓeede, jamirooje laamu e darnde poliseeɓe , ɓe mbaalotaako ňallintaa ɗuum fof ko mbele maa en kis. Fotiino won’de hannde so polis yaltii roŋka daňde mo jaggi ngam gooto fof na foti won’de polisee hoyre mum, so wonaano tiiɗ hoyraagu so hakkille aynii hakkille sonngere woodata. Neɗɗo fof e hoyre mum na foti hersirde jaggireede reentaaki nguu ɗo ňawu.
Safaara wiris korona gadano ko ruttaade e Allah, reenoo kaɗe makko, tawa ɗum fuɗɗorii ko e laamuuji ɗi Allah resndi jamirooje aduna mum o , ko ɗoon woni hoyre adannde nde.
So dogdu yontii gooto fof yo dog kaaɗdi baawɗe mum, anndee waɗii fotde mum. So aduna o ronkii haɗde cangarte hay e dow mbeddayol ne, yo juulɓe acce cuura ɓalli mum en mbaasa haɗeede e jaggireede ɗuum e nder aduna he. Laamɓe halfinaaɓe jamirooje leyɗe juulɓe ɗe, tawde baawka rokkaani ɓe haɗde ɓolaade e ɓoortaade, woto ɓe njahdu kam e jamirooje diiwtooje muurnagol rewɓe e aduna he. Kono cangarte haɗetaake gooto fof wiyee ko ko jeyi hoyre mum , hay jibinɗo ko seeɗa jeyi e ɓiɗɗo mum. Jiɗɗo muurnaade o wiyee jeyataa hoyre mum e dow yamiroore joomi mum.
Mbele aduna o teskiima : ko mbaɗatno ɗaa coke ɗaa ko, ko ɗuum mbaasataa waɗde hannde coke ɗaa. Neɗɗo haɗetenoo ko muurde yeeso mum, hannde neɗɗo jaggirtee ko suumaani yeeso. Aduna o fof hoyre e laaci mum 100% ngartii e yamiroore Allah , suumde hunuko, hay worɓe ɓe Allah yamiraano ɓe njamirii koye mum en. Ɗoo na jari waɗtude hakkille, gooto fof faama accidaaka tan e hoyre mum.
Ko raɓɓiɗi faamnii laamɓe leyɗe juulɓe so mbaawaani laawɗin’de tiiwtugol cangarte, woto ɓe njamir kam diiwtogol jiɗaaɗi jamiraaɗi, yo ɓe accid gooto fof e ko suɓanii hoyre mum maa Allah ňaawoy.
Idrissa ka binndo biɗto