Eey leɗki ko e ɗaɗi nguurndam jeyaa, nde wonnoo leɗki wuurata ko e keccol, keccol fof noon ko iwdi ndiyam.
leɗki na adda toɓo na reena keccol, leɗki na reena leydi haɗa ɗum berkaade, leɗki na fooɗa ndiyam.
Wuurtin’de ladde noon yo fuɗɗore e reen’de leɗɗe dariiɗe ɗe tawo, hay leɗɗe joorɗe ɗe potaani itteede haa laaɓa, nde tawnoo leɗki so yoorii ne saraaji fooɓre mum heewaani tiiɗde, kadi maa henndu weɗ leydi hagga heen so toɓii fuɗa huɗo fuɗtora leɗɗe goɗɗe.
Nde tawnoo aawdi gasataa e leydi, ko leydi wayloto wonta leydi ndi fuɗotaako hay dara.
Kala caɗe keɓaaɗe e rafi taariindi ko ngoƳa hoyre am – hoyre am ( enteree personel ) addani en ɗum.
Ko yimɓe 4 mbonni kala ko bonnaa e ladde, ɓeen yimɓe 4 heen 3 ina nganndaa, 4Ɓ o anndaaka.
Ɓeen yimɓe 3 :
Gayno.
Demo.
Teeno jeeyo.
4Ɓ o cumoowo ladde, oon ina waawi won’de baaňo daddo, ina waawi won’de kadi jahoowo ngoƳa ngoɗka tan, ɓee ɗoo 4 ko kanum en mbonni ladde nde ngam ngoƳa hoyre mum kaalanooka jooni ka.
Gayno o alaa miio e janngo ko hannde tan, ko jooni jooni tan.
Wonan’de annduɓe ladde hakkunde dummbude e foogde e duugaade leɗɗe, tee leɗki wonaa no huɗo ni , wonaa fuɗii hikka tan mawnii hikka, wonaa feƳƳaama hikka tan wiltitii hikka.
Demo oo ne faltotaako ɗo lewata ňiiɓa e wero wooto, ɗo o lewi o remi laawi 2-3 fof o sosta o abbitoo e leydi kesiri o wara ɗeen leɗɗe kadi, kala ɗo wonnoo weendu e ɗo wonnoo baarol e ɗo wonnoo caltol, demo na heewi waɗtude heen yiytere mum, so lewaani hikka lewa mo wuuri, ko ɗuum waɗi ladde nde serwi dame henndu udditii rego-rego ceene ceɗiiɗe ubbi bere e beeli maaytini caalli degli luge luggitnooɗo.
Teeno jeeyo oo ne woƳaaka so wonaa daňal hoyre mum, soppi feciti joorɗe haa ngasi yaaɓani kecce ina doda na yoorna.
Baaňo o noon kam ne furtinat ladde sukkunde mbele yiya ko waaňata ko.
Ɗuum woni duppude huɗo gila yoordaani , kono noon weddere anndaa haaɗ ɗoon walla too.
Sumooɓe ladde noon woni kamɓe limtaaɓe ɗoo ɓe fof e kala jahoowo hakkunde wuro e wuro e daňoowo ngoƳa e ladde nde tawa ko kuutortooɗo jayngol, ko wayi no jumooɓe ňaaki ( ittooɓe njuumri ) e goƳe goɗɗe ɗe ngastaa e renndo.
Ko ɗum ɗoo e denndaangal nguurndam hoyre am -hoyre am addani en waasde leɗɗe men e nder ladde men, haa wonti eɗen etoo tagtaade ladde e taariindi gure men.
Kono noon ɗum weeɓataa nde tawnoo leydi na yaajiri neɗɗo.
Ɓuri waɗɗaade e men ko reen’de leɗɗe ɗe Allah tagani en ɗe , nde tawnoo leydi fof ko e leɗɗe mum e kuɗi mum ko aldaa e anndeede ko waɗi mum.
Eey kono noon haa jooni ngaawen leɗɗe ndeenen.
Hay hunoko noon reen’de ňiiƳe jibidinaaɗe ɗe ɓuri wiyde na Ƴakkira poosaaɗe.
Gure ɗe yo ndaro mbaasa fadde e laamu tan, kono kadi laamu ne woto woppidɓe heen tan, hay leɗɗe takkiiɗe wuro ina moƳƳi mbaɗanee bere so ndiyam arii waawa saggude heen hay so baalɗe 2, ɗuum na rokka leɗki ki haarde ndiyam waawa wiltude e jibin’de e ɓooyde wuurde.
E yahde e karaaje ɗe ina waɗa gammbi leydi ko ina tolnoo e 1km tawa ko gammbol palingol ɗo henndu ɓuri waawde ardude, ɗuum so saraama e ladde haa heewii faddoto leydi nduf-ndufolndi ndi so toɓo arii jagga keccol fuɗa huɗo e leɗɗe, ladde nde wuurta.
Ciftoren haala Allah ina heewi ɗo toɗɗii joom hakkillaaji en, joom hakkillaaji en ɓe noon alaa ɓe heertinaa tan.
Ɗuum noon kooloɗen hakkillaaji men ɗi mbaɗen ko e ɓeen njeyaɗen, mbele hakkillaaji men ina ngoowtondira e pewje moƳƳe newiiɗe jibinanooje aduna o ngartam labaɗam.
Ngoowen wuurde e pellite men e pewje men, mbele nguuren nguurndam neɗɗo goowɗo wuurde e doole mun, nde tawnoo oon welata ɗum tan ko ko ligganii hoyre mum.
Ɗuum noon gure men renndo men leyɗe men yo denndu nguura e pewje e pellite men.
Kala ko eɗen pecca ittanen heen janngo geɗal mum, kala daňɗo ngoƳa ( haajuu ) e leɗki heddana heen goɗɗo , heddana heen janngo.
Kuɗol Idrissa ka binndo biɗto