Aamadu tijjaani kan keblo heblooɓe, miije ma miijtaama no feewwi, kono ngaanumma kadi daňaama heen ɗo heeɗo am ga.
Haa teeŋti e jooporaade ɗemngal ngal toorankoore walla bunndunkoore ekn…Nde wonnoo ɗuum ko geɗe ɗe fulɓe fof njiɗnoo diwtee e ɓennee. Toorankoore nde ko kanum tan woni ɓunndu woni fulada, woni kankoos. Ko seerti heen seeɗa koo, ko ngaddiin walla caltuka. Nde tawnoo diiwe ɗee fof ko ko keerondiri, kala heen huufdude keerol njeydi(njiidi) caltuka, diiwe ɗee noon na ɓura yaajde tan yimɓe ɓee na ɓesdoo laayondirde, caltuka kaa ne na ɓeydoo seertude, tawa noon kadi ceeriigu ngu addaani majjondiral ɗemngal ngal. Ngati ko heen gooto haali fof goɗɗo oya na anndi ɗum , so tawii o Ƴettoyaani ɗum e ɗemngal goɗngo ngal ngal o hoɗdi. kala ko pullo ɓolo haali-haali pulaar ɓolo to pullo woni fof anndat.
Nde tawnoo ɗemngal ngal taƳondiraani e leyɗe ɗe ngal hoɗi ɗee fof, wootuɓe heen fof won ɗo ceŋondiri e woɗɓe ɓee, pullo fof kadi na jaɓi pulaagu goɗɗo o. Kala ɓe ɓe koɗdi, e kala anndu ɓe ina jaɓi ko ɓe fulɓe ngam ɗemngal gootal ngal ɓe kaalata ngal.
Waɗde enen aynooɓe ɗemngal ngal to heedo miijo am en potaani innude woottin’de ɗemngal ngal, ngati huunde so wiyaama ina woottiɗinee , walla woto woottiɗine , ɗuum jeyaama seedeeji meeɗooji seedtoyaade ndeen huunde wonaa guutum. Potɗen kay ko tabitin’de semmbin’de ňiiɓnude ɗemngal ko gootal, tee kadi ko ɗuum tigi woodi. Kadi paamen ɗemngal ngal hannde wonaa fulɓe tan njogii e mum humpito , ameriknaaɓe heewɓe nani njanngi pulaar haa mbaɗti muulde heen dewte(tefte). E hoɗdiiɓe men afriknaaɓe hay sinno njanngaani binndi ɗemngal ngal ne, ina nanira ngal hoyre e laaci. Ngannden fulɓe tan nattii jeyde ngal. Ɓeen jannguɓe pulaar haa ina mbinnda heen dewte ina ndewtoo heen jamma e ňalawma, ɓeen na mbaawi yan’de e binndanɗe men biyooje pulaar yo woottiɗine alaa woto woottiɗine.
Pulaar salaade haala njiggaaka(helmere jiggaand) ɗuum ko ɗemngal ngal salanii ɗum hoyre mum, ngam maggal jogaade coppal e ciggirgal ko ngal jeyi e ko ngal jeyaa, ɗuum ɗoon ko pulaar jaggi e juɗngo kaaloowo ɗum baawɗo ɗum o ina holla ɗum ko jeyi e ko jeyaa. Haɗataa ɗum huutoreede noon, ngati kaalanɗe jiggaaɗe keewi naatirɗe ɗemɗengal ko to kaake peewnirɗe. Mbiyaa pikku walla mbiyaa peel, jooni noon ko pikku e peel peewnata ko inniraa ɗum pikku o e peel o. Mbiya ngon mi ko e “peelde” ndii ɗoo leydi, ngon mi ko e “pikkude” nges’am ba, ɗoon noon jibinannde aroynde fof heɓɓoo ɗeen kaalanɗe , tee kaalanɗe ɗe eeltoo haa ɗigga e hakkillaaji maɓɓe.
Kadi aamadu demmba boli wiyiino koɗdigal men e arabeeɓe teskaaka haa ko eɗen njiggoo e maɓɓe. Ɗuum kadi ko yiyannde ndew mi takel tan, (daartol)henndu ina waawi momtude teppe ɗe haa ndew mi takeleejo oo majjiree sawaawo ngo.
Kono kam kadi ina addi jiggagol men e ɗemngal arab yimɓe men janngoynooɓe diine islaam njanngiri ɗum ɗemngal arab toon to leyɗe arab, e joganoodeɓe miijo ko ɗemngal arab ɓuri ɗemngal pulaar teddude ɓuri ɗum jeyal e aduna he. Ko ɗuum waɗi ɓe Ƴetta konngol arabol ɓe kaala ɗum haalngo ful-fulo. Dr mohammadu ba e Pr yero demmba jallo joom felle, ɓe njumpidii e kaalanɗe : “nafeere nde e annoore” nde. jumpugol naɓɓe ngol rokki goonga ko kaalanɗe ɗee ɗiɗe fof ko arab, kono noon pulaar na jogii karallaagal naftaade haalannde janannde haa nannde e pulaar, haa yoga e fulɓe mbaasa anndude njeyaa ɗum.
Jaŋde ɗemngal nawdat fof mum tan waasa wiyde na sogga gootel tan haa yottoyoo fuɗɗa ruttanaade goɗngel kadi. Heewɓe nani e ɗemɗe aduna he njanngaani binndi kono won ɗo keedani ɗemɗe mum en haa laaɓti. So en Ƴeewii ko wayi no Alhajji banal en, e yoga e yimatnooɓe ɓooyɓe won njuɓɓude ndi ɓe naatni e ɗemngal ngal. Waɗde enen ne yahruɓe binndi yo cellin binndi e kala ko yahdata heen, yo ɗiggin ndeen rogere. Fannuji goɗɗi ɗii ne mbaɗa noon, ɗi mnaasa fadondirde.
Miin ɗo heedo(bannge)am ɗoo, jiggaade ɗemngal hawranaani mi, haɗaani noon mbiɗo anndi ɗemngal jiggoto tan, kono noon ɗuum addantaa kam doolnude ɗum e eteede semmbin’de ɗum. Nde tawnoo ɗemngal na waawi loowtude ɗemɗe goɗɗe haa laaɓa cer, heen kaalanɗe ngarat ndiiwta haalannde ful-fulde nde , njooɗtoo e jooɗnde mum, ɗee heen ngara naata ndaňa jooɗnde njooɗoo haa feewa kono tawa Ƴettaani njooɗnde ful-fulde. Tee noon limoore fuɗɗortoo ko e gootel yahɓana keewal, seeɗa-seeɗa ka ko ɓooyal mum gasnuyta huunde, won noon kadi jaggirɓe jigaade kaalanɗe ko fay-fayru ɗemngal. Nduun fayru noon ina waawi addude e ɗemngal Ƴeeŋo taasiyoŋ. Fayru ɗemngal ko aaltaade yimɗe ɗemɗe goɗɗe na naattina e mum, ɗuum kadi won ko naamnii…kono kay wonaa aaltaade kaalanɗe ɗemle goɗɗe na naattina e mum.
Ko ɗuum duňi mi kala ko nganndu mi walla nii cukku mi ko ɗuum ɓuri sellude, ko noon mbinndirat mi haa ɓuri teeŋtude noon tawa mo mbinndondirat mi oo ko binndo pulaar, so tawii o wonaa binndo pulaar, mbinndirat mi tan kono o faamirta ni.
Ko njiy mi e jiggoore ko moƳƳaani e geɗe waali wuro en. Hannde maaro jiggaako riiwtii suunaari e sammeeri e feelaari, kala aawri walla gaawri ndi ngaawatno-ɗen hannde maaroori heɓii-heɓtii, eɗen ňaama eɗen ngoya giyte jam-jam gonɗi, ngati mbiyɗen ko maaro na ňawna. Kono noon mbayɗen kono cimmotooɗo wayi e simme mum ni.
Aynooɓe ɗo e leydi men senegaal e muritani baali men pul-fuli jiggoore walla ngostiigu baali capatooji(cafarooji) keɓtii jofe men. Baali billi , booɗi , caygi , ɗi gallaaɗi, korodi ɗi pooŋolle mawɗe ndiiwii ɗum e finaa tawaa men.
Nduu ɗo remru e ɗii ɗoo baali eeri gumali, no ňaamtiri ko tawnoo toon koo ni, ko noon ɗemɗe goɗɗe ɗee njiɗi waɗde pulaar ko aldaa e tintin’de. Njeeɓen hakkunde hawsa e aadamaari, hakkunde pulaar e wolof to jolof – saalum – waalo barak e ɗoo e leydi senegaal.
Hay cukalel men wiyetenoo ko kummba tokosel , aadama tokosel, hannde wontii bebbee kummba, bebbee aadama, sukalel entangel so aɗa dawa mbaynorto-ɗaa ɗum ko baay-baay. Suka debbo jontuɗo wiyetee ko gel, sukalel gorel wiyetee ko booy.
Ɗuum ɗoo fof hulɓinaani en haa eɗen keddoo e jiggaade ɗemngal bonaani. Ɗuum wayi kono gayno waɗtude wiyde fowru fotaani wareede ngati kam ne ko tagoore.
Idriisa ka binndo